Komunikacija srca i mozga u našim tijelima

Komunikacija srca i mozga u našim tijelima

Komunikacija srca i mozga u našim tijelima je najvažnija za održavanje života čovjeka. Većinu nas su u školi učili da srce neprestano odgovara na “naredbe” koje šalje mozak u obliku neuralnih signala. Međutim, nije toliko poznato da srce zapravo šalje više signala mozgu nego što ih mozak šalje srcu! Štoviše, ti srčani signali imaju značajan učinak na funkciju mozga – utječu na emocionalnu obradu, kao i na više kognitivne sposobnosti kao što su pažnja, percepcija, pamćenje i rješavanje problema. Drugim riječima, ne samo da srce reagira na mozak, već mozak kontinuirano reagira na srce.

Učinak srčane aktivnosti na rad mozga opsežno se istražuje u zadnjih 40 godina. Ranija istraživanja uglavnom su ispitivala učinke srčane aktivnosti koja se odvijala u vrlo kratkom vremenskom razdoblju – najviše tijekom nekoliko uzastopnih otkucaja srca.

Tijekom stresa i negativnih emocija, kada je uzorak srčanog ritma nepravilan i poremećen, odgovarajući obrazac neuronskih signala koji putuju od srca do mozga inhibira više kognitivne funkcije. To ograničava našu sposobnost jasnog razmišljanja, pamćenja, učenja, zaključivanja i donošenja učinkovitih odluka. (Ovo pomaže objasniti zašto se često možemo ponašati impulzivno i nerazborito kada smo pod stresom.) Unos srca u mozak tijekom stresnih ili negativnih emocija također ima dubok učinak na emocionalne procese u mozgu—zapravo služi za jačanje emocionalnog iskustva stres.

Nasuprot tome, uređeniji i stabilniji obrazac unosa srca u mozak tijekom pozitivnih emocionalnih stanja ima suprotan učinak – olakšava kognitivnu funkciju i jača pozitivne osjećaje i emocionalnu stabilnost. To znači da učenje generiranja povećane koherentnosti srčanog ritma, održavanjem pozitivnih emocija, ne samo da koristi cijelom tijelu, već i duboko utječe na to kako percipiramo, mislimo, osjećamo i radimo.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)